HR - Ljudski Resursi - Slovenija

Gotovo 141.300 ljudi iz drugih općina dnevno ili u različitim vremenskim intervalima dolazi na posao u Ljubljanu, dok istovremeno oko 24.200 njenih radno aktivnih stanovnika odlazi na posao u druge općine, podaci su statističkog ureda. Slijede općine Maribor, Celje, Kranj i Domžale po najvećem broju osoba u obje struje radne migracije.

S druge strane, imamo t. ja izrazito radne općine, u koje statističari svrstavaju one u kojima je broj radnih mjesta najmanje 16 posto veći od broja radno aktivnih stanovnika, odnosno imaju višak radnih mjesta. Krajem prošle godine bilo je 17 takvih općina, a među njima se prvi put našla i Rogaška Slatina, koja je prošle godine bila među srednje aktivnim općinama.

Među tim općinama posebno se istaknula općina Trzin koja ima 3,5 puta više radnih mjesta od broja zaposlenih u ovoj općini. U Trzin je dnevno ili u različitim vremenskim intervalima na posao dolazilo oko 5.500 ljudi iz drugih općina, dok je u isto vrijeme oko 1.300 radno aktivnih stanovnika odlazilo iz ove općine na rad u druge općine.

Općina Trzin je treća najmanja općina, ali je po višku radnih mjesta daleko ispred ostalih. I općine Šempeter - Vrtojba, Nazarje, Ljubljana i Murska Sobota imale su približno dvostruki višak radnih mjesta u odnosu na broj zaposlenih osoba koje žive u ovoj općini.

T. i. jasno da su rezidencijalne općine one u kojima je udio radnih mjesta više od 36 posto manji od broja radno aktivnih stanovnika, odnosno imaju deficit radnih mjesta. Na kraju 2022. godine bila je 31 takva općina.

Radne migracije između pojedinih statističkih regija manje su od migracija radne snage između općina, jer statističke regije obuhvaćaju veće teritorijalno područje. Krajem prošle godine međuregionalnih radnih migranata bilo je oko 202.700 odn 22,1 posto radno aktivnog stanovništva.

Među regijama, Osrednjeslovenska je jedina u posljednjih šest godina imala više radnih mjesta od radno sposobnog stanovništva. Prije toga, posljednji put višak radnih mjesta bio je u obalno-kraškoj statističkoj regiji, točnije 2016. godine. No, nakon te godine indeks radne migracije najintenzivnije je padao u ovoj regiji.

Krajem prošle godine u Sloveniji je radilo više od 12.800 stranih prekograničnih radnih migranata, što je 2,5 puta više nego godinu prije. Najviše ih je bilo iz susjedne Hrvatske, a u statističkom zavodu napominju da Slovenija još nije toliko zanimljiva kao odredišna zemlja za rad Talijana i Austrijanaca, iako se i njihov broj povećao.